U regiji se povremeno ponavlja isti obrazac: pojavi se “čudotvorna” krema za dječji dermatitis (ili “ekcem”) koja navodno smiri crvenilo u dan-dva, a usput se počne reklamirati i kao “instant zaglađivač” podočnjaka i bora. Često bez jasno navedenog sastava, bez odgovorne osobe/proizvođača i bez ikakve dokumentacije. To je ozbiljan crveni alarm – ne samo zato što je nelegalno, nego zato što takvi proizvodi ponekad sadrže jake topične kortikosteroide (lijekove) koji nisu namijenjeni nekontroliranoj, dugotrajnoj upotrebi, pogotovo ne na licu i ne kod djece.
Ovaj tekst je edukativan i znanstveno utemeljen, ali ne zamjenjuje pregled dermatologa/pedijatra.
Što su topični kortikosteroidi i zašto djeluju “čarobno brzo”?
Topični kortikosteroidi (TCS) su lijekovi koji se nanose na kožu i snažno smanjuju upalu, svrbež i crvenilo. Djeluju antiinflamatorno i imunosupresivno, a uz to uzrokuju i vazokonstrikciju (stezanje površinskih krvnih žila), pa koža može izgledati “mirnija”, bljeđa i “zaglađenija” vrlo brzo.
Upravo taj brzi “wow efekt” je razlog zašto se ponekad zloupotrebljavaju u “kozmetičkim” kremama bez deklaracije, ali cijena tog efekta može doći kasnije.
Kada kortikosteroidi POMAŽU (i zašto su ponekad najbolji izbor)
Kortikosteroidi su standardna terapija kod pogoršanja atopijskog dermatitisa/ekcema, kontaktnog dermatitisa i drugih upalnih dermatoza, isključivo kad su propisani i vođeni stručno. Smjernice naglašavaju:
- birati najnižu jačinu koja kontrolira simptome
- koristiti ih ograničeno u vremenu, često 1× dnevno u fazi pogoršanja
- na osjetljivim zonama (lice, pregibi) i kod djece tipično se koriste blagi do umjereni pripravci, uz “step-down” pristup (postupno slabije / rjeđe)
Za roditelje je korisno znati i praktičnu mjeru doziranja: FTU (fingertip unit) – količina kreme istisnuta duž vrha kažiprsta; to pomaže izbjeći i premalo i previše lijeka.
Poanta: kortikosteroid nije “zabranjena riječ”. On je snažan lijek koji, u pravim rukama i u pravom planu, može brzo prekinuti upalni krug i spriječiti pogoršanja i infekcije kože.
Kada postaju PROBLEM
Rizik naglo raste kad je:
- pripravak nepoznatog sastava
- jačina steroida nepoznata (a može biti i vrlo jaka)
- koristi se dugo, često, na licu, oko očiju ili kod djece
- nanosi se pod okluzijom (pelene, zavoji) → apsorpcija raste
Najčešće nuspojave na koži kod dugotrajnije/nekontrolirane uporabe uključuju:
stanjivanje kože (atrofija), strije, modrice/purpura, pogoršanje akni, steroidnu rozaceu, perioralni dermatitis, vidljive kapilare, sporije cijeljenje i sklonost infekcijama.
Posebno osjetljivo: djeca
Djeca su sklonija sistemskim učincima jer imaju veći omjer površine kože u odnosu na tjelesnu masu, pa relativno više lijeka može prijeći u tijelo.
Meta-analize pokazuju da je rizik supresije HPA osi (nadbubrežna os) nizak i uglavnom reverzibilan uz pravilnu uporabu niskih do srednjih jačina, ali raste s jačim preparatima i lošom praksom (velike površine, dugo, okluzija).
Oko očiju
Kod primjene na kapcima/periorbitalno postoji zabrinutost oko glaukoma i katarakte kod dugotrajne ili intenzivne uporabe, osobito ako se radi o jačim steroidima ili dugim periodima.
“Instant zaglađuje podočnjake” + “za dječji dermatitis” + nema sastava = red flag (crvena zastava)
Kombinacija takvih tvrdnji je tipična za proizvode koji:
- daju brzo smirenje upale/crvenila (što steroid radi vrlo dobro), i
- “zatežu” izgled kože kratkoročno, a dugoročno mogu napraviti suprotan efekt (tanka, osjetljiva koža s kapilarama).
U EU pravu, kozmetika mora imati jasnu deklaraciju. Prema Uredbi (EZ) 1223/2009, na ambalaži (spremniku i/ili pakiranju) moraju stajati npr. odgovorna osoba i adresa, zemlja podrijetla za uvoz, PAO, mjere opreza, funkcija i ključno – popis sastojaka (INCI).
Ako toga nema ne radi se o “alternativi” nego o proizvodu izvan osnovnih sigurnosnih i pravnih okvira.
Kako prepoznati rizične kreme
1) Deklaracija i sljedivost (minimum minimuma)
Ako na proizvodu nedostaje bilo što od ovoga, rizik raste:
- INCI lista sastojaka (“Ingredients”)
- ime i adresa odgovorne osobe/proizvođača
- upozorenja i način uporabe
Ovo su 3 ključne točke obveznog označavanja.
2) Marketinške tvrdnje koje sugeriraju na lijek
- “liječi dermatitis/ekcem”, “antibiotski”, “protiv infekcije”, “protiv gljivica”
- “djeluje odmah”, “preko noći briše crvenilo”
Takve tvrdnje često prelaze granicu kozmetike prema lijeku (ili pokušavaju prikriti što je unutra).
3) Znakovi na koži koji upućuju na steroidnu komponentu
Ako nešto bez sastava:
- drastično smiri crvenilo/svrbež u 24–48 h
- nakon prestanka nastane “rebound” (još jače crvenilo)
- s vremenom koža postane tanka, sjajna, osjetljiva, s kapilarama
- pojave se sitne upalne papule oko usta/nosa (perioralni dermatitis)
To su tipični obrasci kod steroidne zloupotrebe.
“Ali Safety Gate je već nalazio steroide u kremama…”
Da, EU sustav brzog uzbunjivanja (Safety Gate) bilježi slučajeve proizvoda (često “kozmetičkih” ili “skin-lightening” tipa) koji su sadržavali potentne kortikosteroide poput klobetazola, uz napomenu da se radi o kortikosteroidu koji treba biti dostupan samo na recept i da izlaganje može uzrokovati štetne učinke.
Postoje i noviji medicinski prikazi slučajeva koji naglašavaju javnozdravstveni rizik nereguliranih proizvoda s nedeklariranim potentnim steroidima.
Istražite na https://ec.europa.eu/safety-gate-alerts/screen/search?resetSearch=true
Smiju li se djeca mazati “na svoju ruku” takvim kremama?
NE!
I nije stvar u “strahu od kortikosteroida” nego u kontroli jačine, trajanja, mjesta primjene i količine, što je temelj sigurne terapije. Kod djece je posebno važno:
- ne koristiti jake steroide bez indikacije
- izbjegavati dugotrajno i široko mazanje
- oprez u području pelena (okluzija) i na licu
- paralelno raditi na barijeri kože (emolijensi) i okidačima
Kad je terapija vođena pravilno, kortikosteroidi mogu biti vrlo učinkoviti i sigurni. Problem je “tajna formula” i nekontrolirana primjena.
Što napraviti ako sumnjate na “steroidnu” kremu bez sastava?
- Prestanite koristiti na djeci, ali i sebi na licu i oko očiju, i to odmah i dogovorite savjet s pedijatrom/dermatologom (posebno ako je korišteno duže ili na većoj površini).
- Fotkajte ambalažu, prodajni oglas, poruke i sve podatke (lot, naziv, cijena, kanal prodaje).
- Provjerite prijave i upozorenja:
- u Hrvatskoj postoji stranica i objave nadležnih tijela vezano uz Safety Gate i opasne proizvode.
- Ako su se pojavile promjene kože (perioralni dermatitis, rozacea, atrofija) nemojte “maskirati” drugim jakim aktivima- potreban je plan smirivanja barijere i upale.
INCI nazivi za kortikosteroid
Kortikosteroidi se u INCI-ju najčešće ne “skrivaju” pod nekim posebnim kodnim nazivom, nego su navedeni kao naziv djelatne tvari (INN/INCI naziv). Ako vidiš bilo koji od ovih sastojaka na deklaraciji, to je znak da proizvod sadrži lijek, topični kortikosteroid, i takav proizvod ne bi smio biti prodavan kao obična kozmetika:
- Hydrocortisone (hidrokortizon)
- Hydrocortisone Acetate
- Prednisolone / Prednisolone Acetate
- Methylprednisolone / Methylprednisolone Aceponate
- Triamcinolone Acetonide
- Dexamethasone
- Betamethasone (često i kao Betamethasone Valerate, Betamethasone Dipropionate)
- Clobetasol Propionate (vrlo potentan)
- Halobetasol Propionate (vrlo potentan)
- Fluocinolone Acetonide
- Fluticasone Propionate
- Mometasone Furoate
- Desonide
- Desoximetasone
- Diflucortolone Valerate
- Fluocinonide
- Clobetasone Butyrate
- Budesonide (rjeđe u topičkim kremama, ali može se pojaviti)
Praktičan savjet: ako na etiketi vidiš završetke poput “-sone”, “-solone”, “-asone” ili nazive s dodatkom “acetate / valerate / dipropionate / propionate / furoate / acetonide” uz poznato steroidno ime, pripazi – to su tipični oblici kortikosteroida u topičkim preparatima.
